Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.

Katalog analitičkog inventara odjeljenja Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.

Sažetak

Ovim analitičkim inventarom, kao i svim drugim obavijesnim pomagalima, pokušavaju se jedinstvene informacije sadržane u gradivu predstaviti istraživačima i javnosti. Jedan od značajnih upravnih fondova u Historijskom arhivu Subotica je F:47 Senat grada Subotice  (1918.-1941.). Odjeljenje Senata – Veliki bilježnik postojalo je u periodu 1919.-1931. Sastoji se od 4 knjige i 48 arhivskih kutija. Pored sumarnog inventara za cijeli fond, za pojedina odjeljenja, pa tako i za Velikog bilježnika, izrađeni su i analitički opisi koji opisuju sadržaj na razini predmeta. Uz njih su izrađena su i kazala. Katalog za godine 1919. i 1920. predstavlja samo dio toga inventara.

Ključne riječi: Subotica, Senat, Veliki bilježnik, katalog, analitički opis

Uvod

U Historijskom arhivu Subotica krajem 2009. godine čuvalo se 468 fondova i zbirki u količini od 6.414 dužnih metara arhivske građe. Jedan od značajnih upravnih fondova je F:47 Senat grada Subotice (Gradsko poglavarstvo) 1918.-1941. On se sastoji od 1.093 knjige i 731 arhivske kutije, svega 142,72 dužna metra. Ta građa je nastala djelovanjem gradskih vlasti u međuratnom periodu.

U sistemu organizacije vlasti toga perioda, na čelu Subotice nalazio se gradski načelnik (gradonačelnik). Osim njega do 1931. godine postoji i mjesto „Velikog župana“, kao direktnog predstavnika centralnih vlasti. Gradski izvršni organ vlasti bio je Senat. Predstavničko tijelo je bila Skupština ili Prošireni Senat. Istina, on je imao malo zajedničkog s parlamentarnom demokratskom praksom, pošto se popunjavao odlukama centralnih beogradskih vlasti, tj. gradski zastupnici su postavljani-imjenovani u skladu s omjerom političkih snaga koji je vladao u trenutačnoj državnoj izvršnoj vlasti, a samo u jednom navratu – 1927. godine su sprovedeni lokalni izbori.

Poslovanje, organizacija i administracija, polje rada gradske uprave bila je plod naslijeđenog i, vjekovnim iskustvom, uhodanog sistema. Ulaskom u novu južnoslavensku državu i za Suboticu započinje jedan novi historijski period. I pored nove državne, ideološke i političke klime, u Vojvodini će se, u organizaciji vlasti, još dugo upotrebljavati neki obrasci iz starog administrativnog i pravnog sistema Monarhije. Tako se i u Subotici   nakon prijeloma[1] u jesen 1918. godine zadržalo uredsko poslovanje[2] odnosno podjela na odjeljenja: administrativno, ekonomsko, građevinsko-tehničko, ured velikog bilježnika, finansijsko, odvjetništvo, fizikat, vojno, ured velikog kapetana, ured za molbe i žalbe, ured gradonačelnika, koja je s manjim izmjenama postojala u čitavom međuratnom periodu.

Odjeljenje Senata grada Subotice pod nazivom „Veliki bilježnik“ postojalo je u periodu 1919.-1931. Ono je pokrivalo područje općih administrativno-upravnih i kulturno-prosvjetnih poslova (rimske oznake I. i II.), građevinsko-tehničkih (oznaka III.) i pitanja vezanih za zavičajnost, odnosno dobijanja prava koja proističu iz pripadnosti gradu Subotici (oznaka IV.). Na čelu mu se u prvim poratnim godinama nalazio dr. Lazar Orčić. Sastoji se od 4 knjige i 48 arhivskih kutija.

Pored sumarnog inventara[3] za cijeli fond koji ima 1824 jedinica, za pojedina odjeljenja[4], pa tako i za „Velikog bilježnika“ izrađeni su i analitički opisi[5]. Uz analitičke opise su izrađeni indeksi-registri, predmetno-tematski, imenski i zemljopisni. Svaki analitički opis predmeta se sastoji od rednog broja (krajnje lijevo) analitičkog opisa pod kojim se može pronaći u registru, signaturske oznake koja slijedi iza toga – broja fonda, rimske oznake, broja predmeta i godine te samoga sadržaja. U donjem desnom uglu je broj listova u predmetu kao i oznaka za jezik (m= mađarski, hs= hrvatsko-srpski[6], fr= francuski) na kome je dokument pisan.

Prateći rad jednog odjela vlasti stiče se naznaka o tome koji su bili aktualni problemi u prvim godinama poraća s kojima su Subotičani morali da se izbore. A oni su proizilazili iz samog stanja na kraju velikog rata koji je materijalno i u ljudskim potencijalima[7] iscrpio i Suboticu. Vladala je nemaština, nestašice osnovnih artikala, hrane, uglja, sirovina. Politička nestabilnost se odražavala u svim segmentima društva. Uplovljavajući iz jednog imperiuma u drugi, prelazeći pod upravu pobjedničke strane, grad i svakodnevni život u njemu morao se nastaviti.

Analitički opisi kao obavijesno pomagalo treba da pomognu svim zainteresiranim istraživačima u pronalaženju traženih podataka. No, u dubljim postupcima istraživanja njihova se funkcija iscrpljuje. Za to je potrebno je doći u kontakt s orginalnim spisima da bi se vidjela njihova potpuna sadržina i struktura. Ovaj katalog je načinjen odabirom od 708 obrađenih analitičkih opisa za period do 1921. godine.

Analitički opisi:                

1. F:47. I  9/1919

Telegram i prijepis na mađarskom naredbe Narodne uprave iz Novog Sada s potpisom dr. Joce Laloševića (4. I. 1919.) da uredništva svih javnih glasila imaju stajati u vezi s Narodnom upravom i slati joj po 3 primjerka svojih novina.          l:5, m, hs.

2. F:47. I  10/1919

Dopis gradonačelnikovog ureda župi Sv. Roke da dostavi maticu rođenih iz 1872. godine, radi službenog utvrđivanja datuma rođenja Mihalya Laaka.                                        l:3, m.

3. F:47. I  12/1919

Dopis općini Vukovar sa zahtjevom da vrati sve spise u predmetu Marije Pajvanović. 

                                                                                                                                                                    l:1, m.

4. F:47. I  1/1919

Molba Senatu od strane Gavre Čovića, Andre Ćakića, Remije Miljački,[8] Jose Mikšića, Antuna Crnkovića i Remije Marcikića, koji su „1.siečnja“ počeli rad na žigosanju novčanica i popisu stanovništva, te da se prime za gradske činovnike.                                               l:3.

5. F:47. I  14/1919

Dopis Narodnoj odbrani u Novom Sadu o predmetu umirovljenih vojnika Monarhije. Šimun Milodanović umirovljeni domobranski pukovnik ima mirovinu od 1660 kruna. 

                                                                                                                                                                       l:7, m, hs.

6. F:47. I  16/1919

Molba dr. Đerđa Šante, šefa odjeljenja Gradske bolnice, za povratak predatih spisa. Izdati su 1937. godine.

l:2.

7. F:47. I  18/1919

Dopis Senatu dr. Mirka Ivković Ivandekića, odvjetnika, s molbom za povećanje broja redara, pošto se „u poslidnje doba dogodilo više žalosni slučajeva, pljačkanja i umorstava, uslid čega je javna bezbednost u gradu a osobito na salašima postala minimalna“.

l:3.

8. F:47. I  21/1919

Postupak utvrđivanja zavičajnosti Šandora Zoka i sup. Emilije Horvat. Nisu bili zavičajni u Subotici.

l:2, m.

9. F:47. I  22/1919

Statistika popisa stanovništva obavljenog 1919. godine.[9] Podaci su izraženi u tri kategorije, po maternjem jeziku (na osnovu koga su razvrstavani u tu narodnost), po zanimanju i po vjeri. Ukupan broj je iznosio 101.286, od toga: Bunjevaca 65.135, Srba 8.737, Mađara 19.870, Nijemaca 4.251, Židova 3.293. Po zanimanju – „zemljodilaca“ je bilo 79.593, obrtnika 4.249, itd., a po vjeri – rimokatolika 87.655, pravoslavne vjere 8.582, itd. Poimenični spisak popisivača (105) s odlukom da im se tijekom travnja 1919. isplati ugovorena suma honorara.

l:13.

F 47 22 1919 popis

Popis, 1919.

10. F:47. I  27/1919

Tabelarni iskaz rezultata popisa stanovništva 1919. godine. Pored rubrika o narodnosti, zanimanju i vjeri, posebno su izraženi muškraci od 20 do 24 godine (3.841) i oni stariji od 24 godine (21.365), i to po mjestu stanovanja – gradskim krugovima i okolnim naseljima.

l:4.

11. F:47. I  29/1919

Polugodišnji gradonačelnički izvještaj o stanju gradske uprave, s izvještajima gradskog fizikata i šefova pojedinih odjeljenja. Odluka Proširenog Senata da se jedna ulica nazove imenom popa Pavla Kulunčića (vjerojatno Paje Kujundžića[10], prim. aut.), župnika crkve Sv. Jurja, preminulog 1915. godine.

l:35,m,hs.

12. F:47 I  36/1919

Molba pridsidnice Subotičkog bunjevačkog divojačkog društva – Roze Peić Tukuljac da Senat odobri uporabu dvorane gradskog kazališta od 1. I. do 15. VI. 1919. godine. Odluka Senata i kazališnog staratelja Ante Ostrogonca o odobrenju korišćenja kazališta.

l:3.

13. F:47 I  54/1919

Prepis objave Ministarstva unutarnjih djela o formiranju nove vlade Ljube Davidovića, nakon ostavke Stojana Protića.

l:1.

14. F:47 I  58/1919

Telegram Ministarstva unutarnjih djela kojim traži podatke o broju punoljetnih građana općine i odgovor da ih je ukupno 51.819.

l:5.

15. F:47 I  59/1919

Molba Mikse Roth, soboslikara, vinkovačkg stanovnika za istup iz subotičke zavičajnosti, što mu je i odobreno.

l:3.

16. F:47 I  60/1919

Dopis Ministarstva prosvjete (potpisan zamjenik šefa odjela Vasa Stajić)[11] da subotički Senat postavi svećenika Ivu Matića za ravnatelja Gradske knjižnice. On bi radio na njenom jugoslaviziranju. Također se traži i prihvatanje njegove inicijative za osnivanje društva pod imenom Srpsko bunjevačka Matica, koja bi starala o javnim bibliotekama i bavila predavanjima. Odluka Senata o neprihvatanju prijedloga da se varoška knjižnica povjeri jednom stranom, nepouzdanom svešteniku.

l:2.

17. F:47 I  65/1919

Pozitivna senatska odluka povodom molbe Ivana Ivković Ivandekića, glavnog mjernika, za rad u Komisiji za pripremu agrarne reforme.

l:3.

18. F:47 I  68/1919

Dopisi, potpisani i ovjereni službenim pečatom, 6 kraljevskih javnih bilježnika sudbenim stolovima: Radivoja Miladinovića, dr. Stipana Matijevića, dr. Aladara Tripolskog (Senta), dr. Vladislava Manojlovića, dr. Milivoja Lolina (Senta) i dr. Andrije Tabakovića (Senta).

l:16.

19. F:47 I  75/1919

Molba ravnatelja pučkih škola Matije Išpanovića da se izvrše popravke salaških škola u Verušiću, Bikovu i Šupljaku.

l:5, m, hs.

20. F:47 I  77/1919

Molba Ive Bukića (BukVića?), umirovljenog žandarmerijskog službenika da ga Senat postavi za gradskog pčelara, na Poljoprivrednoj školi na Paliću[12].

l:5.

21. F:47 I  78/1919

Molba Marka Kujundžića, šefa Uručbenog ureda, da se povisi broj uručitelja. Senatska odluka kojom je udovoljeno toj molbi i povišen broj uručitelja s 25 na 32. Spisak kvartova i naselja na teritoriji grada s brojem stanovnika i brojem uručitelja za taj dio.

l:10, m.

22. F:47 II  1/1919

Dopis gradskog inženjera o tome da je u gradskom kazalištu 26. XII. 1918. održana predstava na srpskom jeziku – Jugoslavija. Molba činovnika Hrvatske zemaljske banke Miroslava Mažgona za dozvolu održavanja koncerta „jugoslavenskog umjetnika na guslama“ (violiniste) Zlatka Balokovića i odluka da se 5. VI. 1919. godine dozvoljava uporaba kazališta u tu svrhu.

l:5.

23. F:47 II  5/1919

Dvojezični, srpsko-mađarski prepis Deklaracije slovenskog stanovništva Vojvodine (bez datuma i potpisa) da Vlada Srbije zastupa njihove interese na „kongresu mira“. Tekst zakletve za službenike Narodne uprave za Banat, Bačku i Baranju.

l:3, m, hs.

24. F:47 II  7/1919

Ivan (János) Vojnić Tunić[13] nastavnik Gimnazije podnosi obračun upisnine za tu školu. Srpnja 1918. bilo je 555 učenika.

l:1, m.

25. F:47 II  10/1919

Predmeti iz 1915. i 1916. godine u vezi spora oko inventara Gimnazije i Građanske muške škole, koje su djelile isti objekt. Građansku mušku školu zastupa ravnatelj – Antal Abrašić, a Gimnaziju Árpád Kosztolányi.[14]

l:21, m.

26. F:47 II  11/1919

Dopis Senatu ravnatelja pučkih škola Matije Išpanovića da obustavi isplatu 15 salaških učitelja koji su postavljeni od mađarskih vlasti i ne govore bunjevačko-srspki jezik.

l:3, m, hs.

27. F:47 II  13/1919

Molba (lipnja 1919.) Dezsö Riegera, upravnika I. školskog kruga, za isplatu prinadležnosti učiteljima koji su se demobilizirali.

l:2, m.

28. F:47 II  23/1919

Zapisnik o predaji u gradsku kasu 2.000 kruna za pomoć djeci bez roditelja, koje je dao gvardijan Franjevačkog samostana Josip Rukavina.

l:3.

29. F:47 II  26/1919

Senatska odluka da se Kati Prčić i drugama dozvoli uporaba velike gradske vijećnice 3. II. 1919. godine.

l:1.

30. F:47 II  35/1919

Molba Vince Evetovića, učitelja upravnika osnovne škole, naslovljena školskom nadzorniku Miji Mandiću[15] za raspoređivanje učiteljice Erzsébeth Bálogh.

l:2, m.

31. F:47 II  44/1919

Molba predsjednice Katoličkog bunjevačkog ženskog društva Rozalije Peić za odobrenje uporabe dvorane kazališta. Senatskom odlukom dozvoljeno je korišćenje 24., 25. i 26. II. 1919.

l:2, m.

32. F:47 II  45/1919

Žalba zamjenika ravnatelja Gimnazije Mihálya Schäfera da, pošto je srpska vojska 1. XII. 1918. zauzela prostorije u školi, nema odgovarajućih prostorija za smještaj školske arhive koja datira od 1747. godine.

l:3, m.

33. F:47 II  50/1919

Molba predsjednice Katoličkog bunjevačkog ženskog društva Rozalije Peić za dozvolu uporabe dvorane kazališta. Dozvola dobijena za 3. III. 1919.

l:3, m.

34. F:47 II 52/1919

Molba honorarnih nastavnika bunjevačko-srpskog jezika Marka Protića i Ise Ludajića za isplatu predviđenih honorara.

l:2.

35. F:47 II  53/1919

Propratni akt o predmetu Pravila Dobrotvorne zajednice Bunjevaka (predsjednica Kata Prčić), koja su prosljeđena Ministarstvu na odobrenje.

l:1.

36. F:47 II  56/1919

Molba Istvána Kovácsa, učitelja i upravnika kerske osnovne škole, za otvaranje još jednog učiteljskog mjesta, pošto se u prvi muški razred upisalo 110 djece. Pozitivna odluka, odobreno je još jedno mjesto.

l:2, m.

37. F:47 II  57/1919

Molba Ernőa Lányia[16] za mjesto nastavnika u Muzičkoj školi.

l:1, m.

38. F:47 II  59/1919

Molba Jánoša Vojnića Tunića, zamjenika ravnatelja Gimnazije, za isplatu plaća za 13 nastavnika.

l:3, m.

39. F:47 II  63/1919

Molba uprave Socijal-demokratske partije za dozvolu uporabe sale kazališta radi održavanja kongresa 23. i 24. III. 1919.[17]. Pošto su nadležne vlasti zabranile održavanje, Senat nije ni razmatrao ovu molbu.

l:5, m, hs.

40. F:47 II  70/1919

Molba majstora i učitelja mačevanja Angela Toriccellija da mu se ustupi jedna dvorana u hotelu „Pest“. Pozitivno riješena. Zapisnik o preuzimanju zatečenog inventara u maloj dvorani hotela, travnja 1919.

l:5, m.

41. F:47 II  71/1919

Molba Istvána Pančića za isplatu „ravanateljskog dodatka“, pošto vrši tu funkciju u kerskoj školi. Odobreno 100 kruna godišnje.

l:3, m, hs.

42. F:47 II  72/1919

Prijava privremenog upravnika Gimnazije Ivana Vojnić Tunića da je srpska vojska stacionirana u tom objektu oduzela klupe za 438 učenika.

l:2, m, hs.

43. F:47 II  73/1919

Odluka Senata o dodjeli 50 000 kruna, na prijedlog Bogdana Svirčevića i Učiteljskog udruženja iz Beograda, a u cilju pomaganja srpskoj učiteljskoj ratnoj siročadi.

l:6.

44. F:47 II  75/1919

Molba Nikole Dedakina u ime subotičkih slovoslagača da Senat za njih organizira tečaj „srpsko-bunjevačkog“ jezika. Predlog je usvojen i Senat određuje profesora Simu Pilića da u jednom gradskom lokalu drži taj tečaj.

l:6.

45. F:47 II  76/1919

Prijava privremenog upravnika Gimnazije Ivana Vojnić Tunića da je srpska vojska 14.IV. 1919. godine zaposjela cijelu zgradu škole u ulici Sándora Petőfija.

l:2.

46. F:47 II  77/1919

Molba privremenog upravnika Gimnazije Ivana Vojnić Tunića da se izdvoji 5.000 kruna za nabavku školskih udžbenika u Zagrebu za novu školsku godinu, pošto je odobreno otvaranje „bunjevačke gimnazije“.

l:2.

47. F:47 II  78/1919

Dopis Ministarstva trgovine i industrije Velikom županu Subotice o potrebi osnivanja ženskih radeničkih škola u sjevernim oslobođenim krajevima.

Poziv Miji Mandiću, gradskom odborniku, da sudjeluje u radu na sastavljanju regrutnog spiska mladića 1901. godišta.

Izvještaj Stipana Kovača Strikoa, gradskog vrtlara, o uređivanju parkova i ulica.

Naredba o popisu djece od 6 do 12 godina radi uvođenja u školske evidencije i upisa u škole.

l:8.

48. F:47 II  80/1919

Molbe Blaška Mesaroša[18] i Đorđa Pilića da se postave za nastavnike bunjevačko-srpskog jezika u Gimnaziji. Odluka o njihovom postavljenju.

l:4, m.

49. F:47 II  83/1919

Molba Odbora građana za dozvolu uporabe prostorija kina 11. IV. 1919. radi održavanja večernje zabave povodom Dečijeg dana. Pošto je menifestacija odložena, molba se kao bespredmetna šalje arhivi.

l:3.

50. F:47 II  84 /1919

Dopis Mije Mandića školskog nadzornika svibnja 1919. sa zahtjevom da se odredi plaća za 5 učiteljica koje su od 1. IV. 1919. počele rad u osnovnim školama i bunjevačko-srpskoj građanskoj školi. Odluka o isplati po 200 kruna mjesečne nadoknade za njih.

l:2.

51. F:47 II  87/1919

Molba Mije Mandića, školskog nadzornika, da se za Matiju Išapanovića, upravnika obrtničkih i zanatskih škola, propiše plaća. Odluka o određivanju plaće od 1200 kruna.

l:2.

52. F:47 II  90/1919

Molba Korzo bioskopa d.d. za dozvolu održavanja predstava. Propratni akti iz kojih se vidi da je molba proslijeđena u Beograd, uz opaske da je pomenuto dioničko društvo sastavljeno od mađarskih osoba i sa mađarskim kapitalom uređeno.

l:8.

53. F:47 II  94/1919

Molba Odbora Narodnog vijeća, odjela za bjegunce travnja 1919. da Subotica osigura uvjete za prihvat bjegunaca iz Dalmacije. Odgovor Senata da mogu dolaziti samo zemljoradnici i vinogradari, pošto za ostale nema posla.

l:2.

54. F:47 II  95/1919

Dopis iz svibnja 1919. zamjenika ravnatelja novouspostavljene bunjevačke Gimnazije Ivana Vojnić Tunića u kojem traži objašnjenja o punom nazivu škole. Odgovor da će se ona zvati Bunjevačka gradska velika gimnazija.

l:2.

55. F:47 II  96/1919

Obračun Blaška Mesaroša za 31 dan rada u nastavi jezika u Gimnaziji u iznosu od 210 kruna. Odbijen, pošto je već isplaćen.

l:2.

56. F:47 II  98/1919

Molba Ivana Vojnić Tunića za isplatu Árpáda Kosztolányija i Mihálya Scheffera. Molbe nastavnika jezika Marka Protića, Sime Pilića i Blaška Mesaroša za isplatu prinadležnosti. Odobreno im je po 300 kruna.

l:6.

57. F:47 II  101/1919

Odluka Ministarstva prosvjete o postavljenju Drage Dimitrijević za nastavnicu Ženske građanske škole.

Dopis o nepriznavanju mirovine učiteljici Ljubici Starčević Stojanović, pošto se udala za kolegu – učitelja bez dozvole!

Dopis o potrebi držanja predavanja u školama o štetnosti uporabe alkohola.

Dopis iz 1917. da je Elek Kovač Striko unaprijeđen u čin rezervnog poručnika.

Dopis iz veljače 1919. o sastavu osoblja u osnovnoj školi Jasibara.

Molba učitelja za nabavku ogrijevnog drveta.

Molba Joke Frank iz Teslića da se postavi za učiteljicu u Subotici.

l:21, m, hs.

58. F:47 II  102/1919

Molba zabavilje u obdaništu III. kruga Mariške Dulić za izvođenje radova u cilju osposobljavanja te zgrade obdaništa.[19]

l:2, m.

59. F:47 II  103/1919

Molba Miška Prćića za dozvolu uporabe Velike vijećnice 8. VI. 1919. radi osnivačkog zbora Narodnog udruženja, odobrena.

l:3.

60. F:47 II  106/1919

Spisi u vezi popravki na 64 salaške škole. Senatska odluka, prosinca 1920., o dodjeli 150.000 kruna za popravku 21 školske zgrade. Predračun inženjera Pála Vadásza[20] i Mátyása Salga za izvođenje tih radova. Dopis gradonačelnika, svibnja 1920., Ministarskom savjetu (vladi)  a pomognu u obnovi školskih zgrada.

l:47, hs, m.

61. F:47 II  114/1919

Gradonačelnikov dopis Senatu da je Etela Kulunčić (Kujundžić ?, prim. aut.) postavljena za učiteljicu te da joj se prema tome odredi plaća.

l:1, m.

62. F:47 II  115/1919

Molba Antala Paula baštovana na posjedu (zadužbini) udove Vojnić Tivadara da mu se nadoknade troškovi koje je imao prilikom održavanja parka na imanju.

l:10, m.

63. F:47 II  116/1919

Molba Mije Mandića da se novopostavljenoj upravnici Građanske škole – Katici Sudarević Taupert odredi i odgovarajuća plaća. Senatska odluka kojom je to i učinjeno.

l:8, m, hs.

64. F:47 II  123/1919

Zapisnik (17. V. 1919.) povodom molbe Kate Gotlib, udove Henrika Brauna,[21] da joj se dozvoli da nastavi s izdavanjem lista Bácskai Hirlap.

l:3, m.

65. F:47 II  125/1919

Izvještaj inženjerskog ureda o pregledu tavankutske crkve i plebanije.

l:2, m.

66. F:47 II  129/1919

Prijepis Naredbe Ministarstva za socijalnu politiku (srpanj 1919.) da se podnesu podaci o osiguravajućim, potpomagajućim i socijalnim ustanovama i udruženjima u gradu. Koncept odgovora s 13 takvih ustanova.

Prilog: list Sloboda, Novi Sad, od 22. VI. 1919. u kojem je objavljena ta naredba.

l:26.

67. F:47 II  130/1919

Molba uredništva lista Szabadkai Újság da ih gradske vlasti pravovremeno informiraju o aktuelnim događanjima iz njihovog djelokruga.

l:2, m.

68. F:47 II  133/1919

Propratni akt o prijemu molbe župnika crkve Sv. Roke Blaška Rajića, u kojoj moli za pomoć pri popravci plebanije.

l:1, m.

69. F:47. II  139/1919

Odluka da Senat traži izvještaj povodom nepropisnog prijema gradonačelnika prilikom njegove posjete svečanosti Brašančeva kada je domaćin bio župnik Dezider Vojnić.

l:1.

70. F:47. II  140/1919

Molba Mariške Dulić, zabavilje u obdaništu, za otvaranje još jednog vrtića u III. krugu, pošto u postojećem ona radi sa 140 do 170 djece.

l:1.

71. F:47. II  143 /1919

Odluka o dozvoli uporabe velike dvorane Muzičke škole 22. VII. 1919. radi održavanja slikarske izložbe jugoslovenskih mladih umjetnika. U potpisu stoji – Vlaho.

l:3.

72. F:47. II  145 /1919

Telegram Ministarstva unutarnjih djela od 12. XI. 1919. o potrebi akcije prikupljanja hrane za Ruse izbjeglice i odluka Senata o tome, uz primjedbe da velike nade na uspjeh akcije nema pošto su putevi usljed velikih kiša toliko loši da se sa salaša ne može ništa transportirati u grad.

l:2.

73. F:47. II  155/1919

Dopis zamjenika ravnatelja Gimnazije Ivana Vojnić Tunića o potrebi inventiranja zbog nestanka i oštećenja mnogih stvari, nakon dolaska srpske vojske u zgradu škole.

l:4, m.

74. F:47. II  158/1919

Dopis Ivana Vojnić Tunića ravnatelja Gimnazije da gradske vlasti raspišu natječaj za 3 nastavnika u Bunjevačkoj gimnaziji i 2 nastavnika za Mađarsku gimnaziju. Odluka o raspisivanju natječaja. Molba Sime Pilića za imenovanje u svojstvu nastavnika „srpsko-hrvatskog“ jezika u Mađarskoj gimnaziji.

l:4.

75. F:47. II  161/1919

Dopis Mije Mandića, školskog nadzornika, u kome obrazlaže potrebu spajanja Trgovačko-šegrtske i Obrtničke škole.

l:2.

76. F:47. II  162/1919

Prijedlog Mije Mandića, školskog nadzornika, s obrazloženjem u cilju preuzimanja prostorija Više ženske škole (Kossuth ulica).

l:2.

77. F:47. II  163/1919

Propratni akt prijema prijave Atletskog kluba subotičkih željezničara da će 7. IX. 1919. organizirati međunarodno atletsko natjecanje.

l:1.

78. F:47. II  164/1919

Molba Jolanke Kovač, upraviteljice, da se učiteljici Mariji Ivanković isplati honorar za dva mjeseca rada   na podučavanju „bunjevačkog jezika“ u Ženskoj građanskoj školi. Odobrena isplata 400 kruna.

l:2, m, hs.

79. F:47. II  165/1919

Molba Petra Zvekića, upravnika Bunjevačko-srpske više trgovačke škole, za dodjelu prostorija u Kossuthovoj ulici i senatska odluka da se toj školi dodjeljuje ta zgrada.

l:4.

80. F:47. II  170/1919

Senatska odluka o načinu i uvjetima, zgradi, broju učenika i otpočinjanja nastave u Bunjevačko-srpskoj i Mađarskoj gimnaziji školske 1919./20. godine. U Mađarskoj gimnaziji se ne otvaraju I. i II. razred, nego samo III. i IV. U Bunjevačko srpskoj se otvaraju četiri razreda, i tamo se upisuju i mađarska djeca, ali „ne smije biti veći broj mađarske djece, nego bunjevačko-srpske. Bunjevačko-srpska djeca ne smiju se u dolnja četiri razreda mađarske gimnazije primati“.

l:2.

Mandic Mijo

Mijo Mandić

81. F:47. II  174/1919

Molba Đule Budanovića da mu djeca pohađaju mađarsku osnovnu školu pošto im je to maternji jezik, ali molba nije prihvaćena.

l:2, m, hs.

82. F:47. II  175/1919

Molba roditelja (Aleksandar Mikić,[22] Ćiril Pinkava, Marko Protić,[23] Ivan Sarić,[24] itd.) da se smanji ili potpuno ukine školarina njihove djece u Gradskoj muzičkoj školi. Odluka sa spiskom đaka kojima je smanjena školarina.

l:91, m, hs.

83. F:47. II 179/1919

Dopis Subotičkog radničkog atletskog kluba (M.T.E.) s programom atletskih natjecanja koja oni organiziraju 21. IX. 1919. na vlastitom terenu (Segedinski put).

l:3, m, s.

84. F:47. II  180/1919

Upravitelj (ravnatelj) Muzičke škole Ernő Lányi dostavlja potvrde o uplati novca od školarina u gradsku blagajnu.

l:2, m.

85. F:47. II  181/1919

Molbe roditelja sa slavenskim prezimenima (Ivan Sarić, Ivan Slaković, Felix Lulić, Stevan Pančić, Lojzija Baraković, udova Elemera Vojnića, itd.) da im se djeca školuju na mađarskom jeziku. Odluka o odbijanju molbe, u skladu sa rješenjem Ministarstva prosvjete.

l:32, m, hs.

86. F:47. II  182/1919

Odluka o oprostu školarine za djecu iz Gradskog sirotišta, upisanu u Građansku školu, s pojedinačnim potvrdama o upisu. Dopis Mnistarstva prosvjete, otseka za Banat, Bačku i Baranju, s potpisom Vase Stajića da je Ivo Milić imenovan za referenta za prosvjećivanje u Subotici, te molba da mu Senat povjeri upravu nad Gradskom knjižnicom i pomogne pri radu na narodnom prosvjećivanju i osnivanju Prosvjetnog društva.

l:9.

87. F:47. II  192/1919

Dopis školskog nadzornika Mije Mandića da je Matija Išpanović preuzeo položaj upravitelja Trgovačko-šegrtske škole i da mu se prema tome odredi plaća. Određena mu je plaća od 800 kruna.

l:2.

88. F:47. II  199/1919

Senatska odluka o produženju stipendije Matiji Evetoviću, koji studira na fakultetu u Zagrebu, na osnovu njegove molbe. Određena mu je suma od 300 kruna mjesečno.

l:2.

89. F:47. II  201/1919

Naredba Ministarstva prosvjete (ožujak 1920.) da lokalne vlasti poduzimaju mjere u cilju da djeca redovito pohađaju nastavu u osnovnim školama. Izvještaji Ivana Vojnić Tunića ravnatelja Bunjevačke gradske velike gimnazije (listopad 1919.) o nedostatku odgovarajućih nastavnika i manjku prostorija te o nastavnom programu te škole (kolovoz 1920.). Izvještaj Mije Mandića (srpanj 1920.), školskog nadzornika, o neotvaranju razreda u mađarskim srednjim školama i stavljanju mađarskih nastavnika na raspolaganje državi. Gradonačelnikova odluka (veljača 1921.) o potrebi štednje kancelarijskog materijala.

l:7.

90. F:47. II  202/1919

Molba Cvetka Manojlovića, ravnatelja Muzičke škole, iz kolovoza 1920. da se oslobode prostorije koje je u zgradi škole zauzeo muzej Oskara Vojnića i iz decembra 1920 da se iseli gradska biblioteka, pošto zbog manjka prostorija škola nije mogla upisati 430 nego samo 370 učenika. Molba iz svibnja 1922. da se odobri povišenje školarine. Odobreno je, pa je ona u travnju 1923. iznosila – 230, u kolovozu 1923. – 300, a u srpnju 1925. – 600 dinara.

l:23.

91. F:47. II  204/1919

Dopis Ministarstva unutarnjih djela Otseka za upravu neprijateljske imovine i Velikom županu da podnesu izvještaj da li je akcionarsko društvo Bácskai Hirlap domaće ili neprijateljsko poduzeće.

l:1.

92. F:47. II  208/1919

Pravila Szabadkai kereskedelmi egyesület (Subotičkog udruženja trgovaca) iz 1899. Pravilnik o organiziranju „bunjevačko-srpske više trgovačke škole“ (listopad 1919.) i tabela (rujan 1919.) o platnim razredima zaposlenih u toj školi. Redovni nastavnik ima godišnju plaću od 2.600 do 6.000 kruna, itd.

l:27, m, hs.

93. F:47. II  214/1919

Molba privatnih učenika (dr. Ivo Milić,[25] sudac, za sina Andru,[26] itd.) za oprost plaćanja školarine u Bunjevačko-srpskoj velikoj gimnaziji. U 1919./20., po izvještaju Ivana Vojnić Tunića, bilo je 280 redovnih i 14 privatnih učenika.

l:14, m, hs.

94. F:47. II  223/1919

Postupak delegiranja 2 člana Senata u Oblasni odbor za zaštitu djece. Određeni su dr. Vranje Sudarević i Ante Vojnić Tunić. Propratni akt o prijemu molbe Dobrotvorne zajednice Bunjevaka, koja je poslata Ministarstvu unutarnjih djela.

l:6.

95. F:47. II  224/1919

Molba Ivana Vojnić Tunića, zamjenika ravnatelja Gimnazije, da se zbog bolesti nastavnika fiskulture Miklósa Mátkovicha obustavi nastava tog predmeta do 1. IV. 1920.

l:2.

96. F:47. II  239/1919

Molba Dragutina Šarčevića, nastavnika, da se postavi za upravitelja Muške građanske škole, pošto je jedini Bunjevac u „nastavničkom zboru“.

l:3.

97. F:47. II  240/1919

Vojno kazalište I Armije moli isplatu 10.000 kruna za nadoknadu troškova oko predstave Boj na Kosovu koju je održalo 13. XI. 1919. u subotičkom kazalištu za učenike škola.

l:3.

98. F:47. II  242/1919

Molba Komande mjesta gradskim vlastima da se za potrebe proslave dana oslobođenja Subotice dodjeli 3.100 litara vina s Gradske ekonomije. Odluka kojom je molbi udovoljeno.

l:1.

99. F:47. II  245/1919

Molba Josipa Ivankovića, „najmlađeg jugoslovenskog salonskog atlete“, za ustupanje sale kazališta radi održavanja predstave. Odluka o odobrenju za 20. i 21.XI.1919.

Prilog: 3 plakata za predstavu s programom.

l:7.

100. F:47. II  246/1919

Ponuda Narodnog kazališta iz Sarajeva za gostovanje u Subotici.

Prilog: plakat sa programom.

l:2.

101. F:47. II  247/1919

Molba Marije Čović za dodjelu stipendije radi nastavljanja školovanja u Zagrebu. Odluka o stipendiji u iznosu od 300 kruna.

l:5.

102. F:47. II  248/1919

Molba društva A szabadkai Mária kongregácio za ustupanje dvorane kazališta, s priloženim programom.

l:7, m.

103. F:47. II  255/1919

Okružnica Ministarstva prosvjete u kojoj se od lokalnih vlasti zahtjeva da posvete pažnju pitanju očuvanja „arhiva“ od uništavanja i da se s pisanom građom rukuje savjesno.

l:3.

104. F:47. II  256/1919

Molba Židovske crkvene općine za ustupanje dvorane kazališta radi održavanja umjetničkog programa i odluka o ustupanju za dan 21. XII. 1919.

l:2, m, hs.

105. F:47. II  257/1919

Odluka da se Anti Vojnić Tuniću odredi honorar za podučavanje crkvenog pjevanja.

l:2.

106. F:47. II  260/1919

Pismo ratnog zarobljenika, bivšeg učitelja na Ludošu Mihálya Szegö, iz istočnog Sibira (kolovoza 1919.), s molbom da mu se po povratku u zemlju osigura učiteljsko mjesto u gradu.

l:2, m.

107. F:47. II  268/1919

Molba Katoličkog mađarskog divojačkog društva za ustupanje kazališne dvorane 31. XII. 1919. Pozitivna odluka o tome.

l:3.

108. F:47. II  269/1919

Dopis Ministarstva prosvjete, Odjeljenja za Banat, Bačku i Baranju, povodom rješenja da se u Subotici osnuje Pravni fakultet. Odluka Senata kojom se traži posjet jednog stručnog lica iz Otseka prosvete s kojim bi se raspravilo o načinima na koji Grad može materijalno pomoći realizaciji te ideje.

l:6.

109. F:47. II  275/1919

Dopis Velikog župana Bačke županije (6. XI. 1919.) kojim nalaže da se organizira manifestacija – proslava godišnjice 25. XI. 1918., kada je Velika skupština Srba, Bunjevaca i drugih naroda Vojvodine proglasila ujedinjenje Bačke, Baranje i Banata s Kraljevinom Srbijom. Senatska odluka (22. XI. 1919.) da se jedna ulica povodom obilježavanja tog datuma nazove odgovarajućim imenom. Dopis Savjeta grada Novog Sada iz 1928. o tome da je on preuzeo rukovođenje Odborom za podizanje spomenika povodom obilježavanja 25. XI.1918., sa traženjem da se u taj Odbor odredi jedan član iz Subotice. Određen je Frano Vukić – gradski veliki bilježnik.

l:13.

110. F:47. II  276/1919

Molba Andrije Mazića studenta Zagrebačkog sveučilišta za dodjelu stipendije.

l:3, m, hs.

111. F:47. III  2/1919

Katastarski plan parcela, pored „paralelnog puta“ u vlasništvu Sándora Purgly izdat na njegovu molbu.

Prilog: katastarski nacrt.

l:4, m.

112. F:47 III  12/1919

Žalba Jefte Aradski, susjeda vlasnika parnog kupatila – udove Joó, zbog zagađivanja okolice dimom iz njenog dimnjaka i zbog toga što ona iznosi smeće na ulicu.

l:2.

113. F:47 III  16/1919

Spor tvrtke Korzo Mozi r.t., kao zakupca prostorija u Gradskoj kući i Grada, zbog nepoštivanja i nepridržavanja ugovora o zakupu, gradnjom jedne kućice za benzinski motor.

Prilog: Ugovor između tvrtke Korzo Mozi r.t. i Grada; 2 tehnička nacrta, tlocrta izgrađene prostorije.

l:20, m, hs.

114. F:47 III  37/1919

Molba Istvána Pállossi za izdavanje dozvole za izgradnju kuće (vile) na Paliću. Senatska odluka s dozvolom podizanja.

l;2, m.

115. F:47 III  51/1919

Molba Franje Skenderovića za izdavanje dozvole za izgradnju kuće (IV. krug). Senatska odluka s dozvolom podizanja.

Prilog: tlocrt parcele.

l:4, m.

116. F:47 III  68/1919

Molba Tvornice gospodarskih strojeva i ljevaonice željeza d.d. (kasniji Ferrum) za izdavanje dozvole za izgradnju tvorničkih postrojenja. Senatska odluka s dozvolom podizanja.

l:3, m.

117. F:47 III  110/1919

Molba tvrtke Bačvanska tvornica cementne robe i građevno d.d. za izdavanje dozvole za dogradnju objekata u Segedinskim vinogradima. Pozitivna Senatska odluka o izdavanju dozvole.

l:5, m.

118. F:47 III  111/1919

Molba Jožefa Piukovića za izdavanje dozvole za izgradnju kuće u VI. krugu. Senatska odluka s dozvolom podizanja.

l:5, m, hs.

119. F:47 III  123/1919

Molba Geze Jakobčića za parcelizaciju naslijeđenih nekretnina na Segedinskom putu.

Prilog: katastarski nacrt parcela.

l:4, m.

120. F:47 III  129/1919

Molba Industrije željeznog nemeštaja d.d. za izdavanje dozvole za gradnju tvorničkih postrojenja u Segedinskim vinogradima. Senatska odluka s dozvolom gradnje.

l:3, m.

121. F:47 III  134/1919

Molba Industrije željeznog nemeštaja d.d. za parcelisanje zemljišta gdje planira gradnju. Senatska odluka o tome.

Prilog: katastarski nacrti podjele parcela.

l:6, m.

122. F:47 III  154/1919

Molba Katoličke narodne kuhinje – Hleb Sv. Antala za izdavanje dozvole za preuređenje kuće. Senatska odluka s dozvolom izvođenja radova.

l:3, m.

123. F:47 III  155/1919

Molba udove Pála Zomborija  za izdavanje dozvole za gradnju kuće u Jakobčić selu (Radanovac). Senatska odluka s dozvolom gradnje.

l:3, m.

124.F:47 III  156/1919

Spisi u vezi otkupa dijela parcele franjevačkog samostana radi reguliranja ulice. Senatska odluka o tome.

l:5, m.

125. F:47 III  205/1919

Molba Korzo bioskopa d.d. za izdavanje dozvole za uporabu benzinskog motora. Pozitivna senatska odluka o tome i o povišenju zakupnine. Molba za smanjenje zakupnine iz 1921.

l:14, m, hs.

126. F:47 III  211/1919

Molba Jugoslovenske deoničke tvornice obuće za izdavanje dozvole za dogradnju fabričkih pogona u Segedinskim vinogradima. Senatska odluka s dozvolom dogradnje.

l:3, m.

127. F:47 III  275 /1919

Odluka o dozvoli otkupa dijela uličnog zemljišta – Josi Rajčiću i dozvola za stanovanje u novopodignutoj dvokatnoj zgradi (III. krug).

l:5.

128. F:47 IV  39/1919

Uvjerenje da je Béla Szudarevics rođen 1886. godine u Subotici i obavještenje da mu je krštenica poslata u Beč.

l:4, m.

129. F:47 IV  42/1919

Uvjerenje da su dr. Árpád Kosztolányi (liječnik) i njegov otac istog imena rođeni u Subotici i da su tu nadležni.

l:4, m, hs.

130. F:47 IV  76/1919

Uvjerenje da je Dušan Krnjajski Jović nadležan u Subotici.

l:4, m, hs.

131. F:47 IV  114/1919

Uvjerenje na osnovu molbe za Adolfa Singera, studenta medicine, da je nadležan u Subotici.

l:2, m.

132. F:47 IV  138/1919

Molba barona Sándora Vojnicsa za izdavanje uvjerenja o nadležnosti.

l:6, m.

133. F:47 IV  160/1919

Molba Jozsefa Szilberleitnera za izdavanje uvjerenja o nadležnosti.

l:3, m.

134. F:47 IV  172/1919

Dopis kotarske vlasti Senj s molbom da se utvrde osobni podaci za dr. Antuna Scherzera, čiji je sin dr. Ivo Šercer primarius Gradske bolnice u Subotici.

l:1.

135. F:47 IV  180/1919

Dopis 15 roditelja ili supruga subotičkih vojnika koji su zarobljeni u Rusiji da Senat intervenira kod beogradske vlade u cilju njihovog što bržeg oslobađanja.

l:3, m, hs.

136. F:47 IV  225/1919

Molba udove Istvána Iványija[27] za izdavanje uvjerenja o zavičajnosti za njenu djecu, sina – Lájosa i kćerku – Erzsebet.

l:4, m.

137. F:47 IV  254/1919

Naredba Ministarstva unutarnjih djela, uz potpis Velikog župana, da se uvjerenja o zavičajnosti izdaju samo osobama koje su politički podobne i borave u zemlji.

l:4.

138.F:47 IV  275/1919

Molba Gradskog poglavarstva Vukovar da se izda uvjerenje o državljanstvu Gezi Mamužiću, sada željezničaru u Vukovaru. Zapisnik s ličnim podacima o njemu.

l:4.

139. F:47 I  13/1920

Gradonačelnički dvomjesečni izvještaji Senatu za 1920. Dvomjesečni izvještaji pojedinih adminstrativnih odjeljenja; fizikata – o zdravstvenom stanju stanovništva; gradskog veterinara – o stanju zdravlja kod životinja; policije – o općoj sigurnosnoj situaciji; računovodstva – o stanju gradske blagajne. Pozdravni telegram Senata iz lipnja 1920. upućen kralju.

l:116, m, hs.

140. F:47 I  15/1920

Dopis (veljača 1920.) dr. Jovana Manojlovića, narodnog poslanika iz Subotice, člana Proširenog Senata, Velikom županu i Gradonačelniku da poduzme korake u cilju zaštite interesa Grada u procesu povlačenja granične linije.

l:22.

141. F:47 I  18/1920

Molba upravitelja željezničkih stanica iz okolice Subotice da se izvijeste o novim nazivima tih naselja. U odgovoru su navedena nova imena; za Somsich – pustara Šomšić, za Nagyfeny – Žednik, za Sebesics –Šebešić, za Békova – Bikovo, za Veresegyháza – Šupljak, i za Györgyeni tanyák – Đurđinski salaši.

l:8, m, hs.

142. F:47 I  21/1920

Naređenje Ministarstva unutarnjih djela o načinu sastavljanja biračkih spiskova. Mogu se unositi samo Slaveni, punoljetni (s 21 godinom), s građanskim pravom, itd.

l:7.

143. F:47 I  32/1920

Interpelacija člana Senata Gavre Đelmiša s pitanjem Velikom županu „kako misli izdržati siromašni narod s hranom do nove žetve“ kada oni koji imaju hranu (žito) nisu više voljni davati je po maksimiranim cijenama. Odluka Senata da se to pitanje ne uzima u pretres.

l:5.

144. F:47 I  39/1920

Molba liječnika Antuna Árpád Kosztolányi da mu se prizna diploma radi nastavka liječničke prakse. Odluka da treba da uplati sumu od 1400 kruna kao taksu, pošto mu diploma nije „objavljena“ prije 1914.

l:9.

145. F:47 I  48/1920

Rješenje Ministarstva unutarnjih djela (25. IV. 1920.) o postavljenju dr. Vranje Sudarevića umjesto dr. Stipana Matijevića na mjesto gradonačelnika sa županskim pravima.

l:3.

146. F:47 I  52/1920

Dopis Senata upravitelju željezničke stanice Šebešić da ta pustara čini autonomno upravno tijelo Subotice te da broji 780 duša.

l:1.

147. F:47 I  61/1920

Senatska odluka (svibanj 1920.) da se izvrši promjena mađarskih imena ulica i odstranjivanje mađarskih grbova s Gradske kuće. Odluka (studeni 1920.) da se sprovede istraga i utvrde počinioci odstranjivanja ulične table s imenom dr. Bele Sudarevića. Dopis Kapetanije da se izvršioci tog djela nisu mogli pronaći.

l:5.

148. F:47 I  62/1920

Prijedlog Velikog kapetana Dušana Manojlovića da se imena žrtava u puču 19. i 20. IV. 1920.,[28] Mirka Gala – komesara i Stipana Šarčevića – redara zapisnički ovjekovječe. Senatska odluka o tome.

l:4.

149. F:47 I  65/1920

Odluka o odobravanju privatne prakse odvjetniku dr. Mirku Ivković Ivandekiću i inženjeru Isi Štrasburgeru na osnovu njihovih molbi.

l:11.

150. F:47 I  82/1920

Serija odluka Senata o povišenju pristojbi na vino, meso, alkoholna pića (1920.), pivo (1922.), poreza na javne točionice (1922.), vino (1923.-1926).

Žalba gostioničara Vince Kozla (1925.) protiv odluka o povišenju poreza na točionice pića.

Žalba dr. Luke Pleskovića (1925.) na visinu trošarine na vino.

Molba Udruženja gostioničara (1928.) radi likvidiranja obračuna.

Odluka Državnog Savjeta (1929.) da se odbacuje tužba Grada Subotice zbog ranijeg neuvažavanja odluke o povišenju trošarine na vino.

Molbe Nikole Rapajića i Lojzije Knapeca (1930.) za vraćanje viška nepravilno naplaćene trošarine na vino u godinama od 1923. do 1926.

Prilog: Pravilnik o gradskim pristojbama na javne točione.

Spisak od 459 dužnika gradskog poreza iz 1929.

Spisak 216 gostioničara koji su prestali s radom iz 1929.

l:103.

151. F:47 I  90/1920

Odluka o platnim razredima gradskih činovnika, nakon izbacivanja krunskih novčanica iz uporabe, i visini njihovih plaća u dinarima.

Spisak 87 nastavnika i pomoćnog osoblja škola s visinom njihovih plaća.

l:21.

152. F:47 I  92/1920

Interpelacija Gavre Đelmiša, člana Senata, povodom slučaja da je na intervenciju ekonomskog senatora Time Vojnić Tunića priveden od strane policije urednik Nevena – g. Lukić.

l:3.

153. F:47 I  93/1920

Molba Ministarstva pošta da Grad ustupi jednu odgovarajuću zgradu radi smještaja Direkcije pošta, koja se prebacuje iz Velikog Bečkereka u Suboticu. Odluka Senata o ustupanju zgrade Više ženske škole (Kakaš).

Prilog: tlocrt rasporeda prostorija po katovima u tom objektu.

l:16, m, hs.

154. F:47 I  94/1920

Propratni akt Senata Ministarstvu unutranjih djela povodom molbe Josipa Tota da mu se dozvoli promjena prezimena u Tomović.

l:1.

155. F:47 I  99/1920

Spisak odvjetnika (86) i odvjetničkih pripravnika (15) na teritoriju grada sastavljen kao odgovor na traženje Ministarstva pravde.

l:15, m, hs.

156. F:47 I  100/1920

Molba Stipana Suvajdžića da se primi u Tajnu policiju s preporukom dr. Stipana Vojnića, narodnog poslanika.

l:6.

157. F:47 I  114/1920

Odluka da se gradskom činovniku Kosti Petroviću[29] dozvoli i vršenje civilne inženjerske prakse.

l:4.

158. F:47 I  115/1920

Odluka da se gradskom činovniku Otonu Tomandlu[30] dozvoli i vršenje civilne inženjerske prakse.

l:4.

159. F:47 I  118/1920

Gradonačelnički izvještaji za VII. i VIII. mjesec 1920. sa stanjem javnog zdravlja, veterinarskom stanju, blagajni i općoj sigurnosti. Odluka da se pohvali gradski govedar zbog uspješnog sakupljanja rasturene stoke.

l:12.

160. F:47 I  123/1920

Obavještenje senćanskog Senata da je ime njihovog grada promijenjeno te više nije Zenta nego Senta.

l:1.

161. F:47 I  150/1920

Dopis Direkcije državne statistike s uputstvima za vršenje popisa stanovništva. Dopis Ministarstva vjera gradonačelniku s molbom da se radi i na popisu katoličkog svećenstva, uz obrazloženje te potrebe. Dopis u kojem se obrazlaže pomjeranje roka početka popisa s 31. XII. 1920. na 31. I. 1921. Podjela na popisne krugove s imenima popisivača.

Prilog: Uredba od 19. IV. 1920. o popisu stanovništva, Pravila i uputstva za vršenje popisa.

l:56.

162. F:47 II  10/1920

Odluka o investicijama za popravku škole Crveni vo, gdje se nalazila Vojna bolnica, a treba da posluži za smještaj Pravnog fakulteta, u iznosu od 132 000 kruna. Predračun sa spacifikacijom predviđenih radova. Molba Pravnog fakulteta (1. IX. 1920) za ustupanje te zgrade.

Prilog: apoen novčanice od 1 krune.

l:64.

163. F:47 II  12/1920

Dopis Glazbenog društva Guslar iz Splita i Splitskog muzičkog društva Zvonimir iz Splita u kome izvještavaju o svojoj želji da gostuju i nastupe i u Subotici.

l:4.

164. F:47 II  22/1920

Odluka o ustupanju dvorane gradskog kazališta radi držanja predstave Bunjevačkom divojačkom društvu,           od 9. do 12. II. 1920., na osnovu molbe predsjednice Roze Peić.

l:3.

165. F:47 II  23/1920

Odluka o besplatnom ustupanju kazališta Dobrotvornoj zajednici Srpkinja, na molbu predsjednice Mice Radić.

l:1.

166. F:47 II 26/1920

Molba Petra Stojanovića, violiniste, za ustupanje dvorane kazališta radi održavanja koncerta 21. II. 1920. Odbijena zbog epidemije gripa.

l:1.

167. F:47 II  27/1920

Molba Cvetka Manojlovića, ravnatelja Muzičke škole, da se školi usutupi barem još jedna prostorija u toj zgradi, pošto rješenje Senata da se isprazne prostorije u kojima je smješten muzej Oskara Vojnića nije sprovedeno.

l:2.

168. F:47 II  44/1920

Odluka o ustupanju dvorane kazališta na osnovu molbe Kate Peić Tukuljac, predsjednice Katoličkog divojačkog društva.

l:4.

169. F:47 II  45/1920

Molba Dobrovoljne zajednice Bunjevaka za ustupanje dvorane kazališta radi održavanja predstave i igranke. Pošto je odobreno samo držanje predstave, ali ne i igranke, društvo je odustalo od svog zahtjeva.

l:6.

170. F:47 II  47/1920

Odluka o ustupanju dvorane velike vijećnice radi držanja skupštine Udruženja invalida i ratne siročadi, na osnovu molbe koju je potpisao József Zelics [31]

l:2.

171. F:47 II  60/1920

Molba Katoličke divojačke zadruge da joj se dozvoli uporaba dvorane kazališta, odbijena.

l:3.

172. F:47 II  66/1920

Molba Mije Mandića, školskog nadzornika, da se izvrše popravke na Kakaš školi.

l:2.

173. F:47 II  67/1920

Odluka o isplati honorara za dr. Belu Ostrogonca, liječnika, koji predaje 2 sata tjedno u Mešovitoj bunjevačko-srpskoj gimnaziji.

l:2.

174. F:47 II  76/1920

Odluka o ustupanju jedne učionice u Muzičkoj školi radi održavanja proba Tamburaškog društva, na molbu Marka Stipića.

l:3.

175. F:47. II 82/1920

Odluka o ustupanju dvorane kazališta Pjevačkom društvu Zvonimir, na njihovu molbu.

l:2.

176. F:47 II  84/1920

Prijedlog Senata Velikom županu da se Muzej i Biblioteka smjeste u prostorije Subotičke narodne Kasine.

l:1.

177. F:47 II  91/1920

Odluka o ustupanju lokala u ženskoj gimnaziji kapetanu ruske vojske Valerijanu Remeru, koji u tim prostorijama planira otvaranje umjetničkog – likovnog tečaja.

l:3.

178. F:47 II  95/1920

Spisi u vezi predmeta – imenovanje Maće (Matije) Evetovića i Mirka Konca za profesore u Bunjevačkoj velikoj gimnaziji.

l:10.

179. F:47 II  112/1920

Zapisnik (1920.) o predaji lokala u Harambašićevoj ulici br. 31, za potrebe invalidske radionice. Postupak dodjela prostorija u Harambašićevoj 24 i 31. Javnoj berzi rada je 1929. dodjeljen lokal u Harambašićevoj 31. Tamo je imala prostorije i skautska organizacija.

l:42.

180. F:47 II  119/1920

Molba udove Antala Lehnera radi korišćenja dvorane Velike vijećnice u cilju održavanja skupa koji bi se bavio načinima pomaganja ratnim zarobljenicima koji se vraćaju kućama. Odbijena, a skup je održan na drugom mjestu.

l:2, m.

181. F:47 II  127/1920

Odluka o ustupanju zgrada u vlasništvu grada za potrebe školstva. Zgrada Crveni vo daje se za potrebe Pravnog fakulteta, gimnazijska zgrada za Bunjevačku gimnaziju, zgrada bivše mađarske ženske preparandije za Učiteljsku školu.

l:1.

182. F:47 II  140/1920

Odluka o ustupanju zgrade pored izgrališta u Dudovoj šumi Subotičkom sportskom društvu na 6 godina.

l:12.

183. F:47 II  143/1920

Odluka (listopad 1919.) na osnovu molbe Cvetka Manojlovića o iseljavanju Biblioteke i Muzeja i zbirke Oskara Vojnića iz prostorija Muzičke škole te njihovom smještaju u Gradsku kuću, na III. kat. Odluka o visini školarine u Muzičkoj školi.

Prilog: Pravila Muzičke škole iz 1917.

l:24, m, hs.

184. F:47 II  156/1920

Molba za popravke na zgradi Bunjevačke gimnazije, osnovnoj školi kod crkve sv. Roka i sv. Đorđa, s predračunima radova i odlukom da se oni izvedu.

l:9, m, hs.

185. F:47 II  165/1920

Odluka o popravci krova i zvonika crkve u Žedniku. Ponude s predračunima za izvođenje radova. Prihvaćena je ponuda limara Žige Fogela.

l:22, m, s.

186. F:47 II  174/1920

Dopis Matije Išpanovića, upravnika salaških škola, da gradske vlasti i dalje snabdjevaju ove škole ogrjevom, mada su one podržavljene. Senatska odluka s oštrim protestom protiv takvog poteza vlade, uz naglasak da Grad ne može u tom slučaju organizirati snabdjevanje ogrjevom.

l:4.

187. F:47 II  175/1920

Molbe roditelja za oprost školarine za njihovu djecu koja pohađaju Muzičku školu, potkrepljene uvjerenjima o siromašnom stanju.

l:132, m, hs.

188. F:47 II  179/1920

Odluka o ustupanju dvorane kazališta Prvom beogradskom pevačkom društvu.

l:4.

189. F:47 II  180/1920

Izvještaj Kapetanije da su prozori na plebaniji (župnom domu) pri crkvi sv. Đurđa razlupani od strane nepoznatih „zlikovaca“. Molba župnika te crkve (rujan 1920.) da se prozori poprave.

l:3.

190. F:47 II  181/1920

Odluka iz listopada 1920. godine da se svim „neslovenskim nastavnicima“ obustavi plaća.

l:2.

191. F:47 II  183/1920

Odluka o paušalu nastavniku Ivanu Kujundžiću.

l:1.

192.F:47 II  185/1920

Molba Reformatske crkvene općine da joj se dodjeli 40 umjesto 10 lanaca zemlje na korišćenje, kao što je učinjeno i s katoličkom i pravoslavnom crkvenom općinom, odbijena.

l:5.

193. F:47 II  201/1920

Odluka (listopad 1920.) o razrješenju dužnosti počasnog „knjižničara“ Marka Jakovljevića i postavljenu Matije Evetovića na to mjesto.

l:2.

194. F:47 II  202/1920

Molba Kazališnog odbora da Senat omogući gostovanje osiječkog kazališta. Pozitivna odluka o tome i o oslobađanju plaćanja poreza na ulaznice.

l:4.

195.F:47 II  221/1920

Molba slikara Šandora Olaha za ustup dvorane ateljea u gradskoj najamnoj palači. Odbijena pošto je ta prostorija već izdata.

l:3.

196. F:47 II  225/1920

Poziv Senatu da njegov izaslanik prisustvuje primanju dužnosti Lajče Budanovića koji postaje „plebanoš-dekan“ crkve sv. Terezije.

l:2.

197. F47 II  238/1920

Dopis akademskog slikara Romana Petroviča s ponudom da za Grad izradi portret regenta Aleksandra.

Prilog: časopis Savremenik, Zagreb 1919.

l:19.

198.F:47 II  239/1920

Odluka o ustupanju dvorane kazališta Katoličkom divojačkom društvu radi držanja zabave.

l:3.

199. F:47 II  240/1920

Odluka o ustupanju vestibila Gradske kuće slikaru Romanu Petroviču radi priređivanja slikarske izložbe.

l:3.

200. F:47 III  121/1920

Odluka s dozvolom za gradnju kuće Stipanu Nimčeviću u Malom Bajmoku.

l:2.

201. F:47 III  122/1920

Odluka s dozvolom za gradnju kuće Vranji Tumbasu u Šebešiću.

l:2, m, hs.

202. F:47 III  123/1920

Stanbena dozvola Béli (Vojislavu) Töröku za novopodignutu kuću na Paliću.

l:5.

203. F:47 III  124/1920

Stanbena dozvola Žigi Eisleru za novu vilu na Paliću.

l:6, m, hs.

204. F:47 III  210/1920

Odluka s dozvolom tvrtci Subotička električna željeznica i osvetljenje d.d. za podizanje službene zgrade u Segedinskim vinogradima.

l:4, m, hs.

205. F:47 III  211/1920

Žalba Židovske crkvene općine na nepravilnosti kod gradnje zgrade Lipota Ingusa, njihovog neposrednog susjeda.

l:3, m.

206. F:47 III  231/1920

Spor vlasnika zgrade na Senćanskom putu – Kalora Matkovića i Aleksandra Franka, koji   je iznajmljuje i tamo se bavi proizvodnjom kvasca, zbog toga što ga vlasnik optužuje za narušavanje „građevinske sigurnosti zgrade“ nepravilnim instaliranjem mašina i postrojenja.

l:20, m, hs.

207. F:47 III  278/1920

Građevinska dozvola Leoni Halbror za podizanje kuće na pustari Mérges.

l:2.

208. F:47 III  284/1920

Građevinska dozvola za radove na proširivanju mlina Artura Polaka.

l:2.

209. F:47 III  292/1920

Molba Julije Lazičić iz listopada 1920. za izdavanje građevinske dozvole za zidanje kuće na Paliću. Senatska odluka o stavljanju akta u arhivu, pošto je na osnovu dopisa stranke ona odustala, „jer u neizvesnim vremenima ne kani graditi“.

l:2.

210. F:47 III  297/1920

Odluka da Vilmos Konen mora izvršiti popravke na svojoj najamnoj zgradi u Karadžićevoj 24, zbog žalbe stanara Janosa Zarupke na loše uvjete stanovanja.

l:8.

211. F:47 III  300/1920

Molba Jozsefa Halbor za izdavanje građevinske dozvole za podizanje salaša na Šebešiću.

l:3, m, hs.

212. F:47 III  306/1920

Odluka da Vilmos Konen mora izvršiti popravke na svojoj najamnoj zgradi u Karadžićevoj 24. Ponude građevinskih izvođača za izvođenje radova i suglasnost Konena da pristupi radovima.

l:18, m, hs.

213. F:47. III  343/1920

Građevinska dozvola za podizanje tornja za vodu u tvornici špirita i kvasca Bačka.

l:4.

214. F:47. III  350/1920

Izvještaj gradskog inženjerskog odjeljenja Građevinskoj direkciju u Novom Sadu, o građevinskoj djelatnosti u Subotici tokom 1920. Novosagrađenih kuća – 35, itd.

l:2.

215. F:47. III  364/1920

Građevinska dozvola Marku Bašić Palkoviću za podizanje šupe i kancelarije u njegovoj drvari.

l:3.

216. F:47. IV  8/1920

Molba francuskog državljanina Luisa Rossarda za prijem u „subotičku zavičajnu vezu“.

l:10, fr.

217. F:47. IV  191/1920

Molba Borbale Nagy, kćerke bivšeg generala Ákosa Nagya, za izdavanje uvjerenja o zavičajnosti. Odbijena uz obrazloženje da „jedino želi spasiti svoje imanje od 250 k.j. na Verušiću od udara agrarne reforme“.

l:39, m, hs.

218. F:47. IV  474/1920

Molba udovice i kćerke Istvána Iványija za izdavanje uvjerenja o zavičajnosti radi mogućnosti „doputovanja“ u Suboticu. Izdato im je traženo uvjerenje.

l:3, m.

219. F:47. IV  552/1920

Molba za izdavanje uvjerenja o zavičajnosti za pokojnog Aleksandra Antunovića, umrlog 1917. u Beču. (On je rođen kao Šandor Šefer i 1880. je prešao u Beograd, gdje je i promijenio ime.)

l:9, m, hs

220. F:47. IV  566/1920

Odluka o izdavanju uvjerenja o zavičajnosti dr. Dušanu Petroviću.                                             l:4

odabrao i sastavio Stevan Mačković, arhivski savjetnik, Historijski arhiv, Subotica


[1] S ulaskom železničke kompozicije sa srpskom vojskom 13. studenog, samo nekoliko časova prije potpisivanja Beogradskog ugovora o primirju, stvoren je na ovom području vrlo složen državno-pravni provizorijum koji će potrajati do sklapanja Trianonskog sporazuma 4. lipnja 1920. godine i konačnog definiranja granica nove države Kraljevine SHS. Prvi komadant grada, koji je 15. studenog stavljen pod vojnu komandu, postaće pukovnik Vladislav Krupežević. On će u sporazumu s Bunjevačkosrpskim Narodnim vijećem, 18. studenog 1918. postaviti prvu novu gradsku upravu, na čelu s dr. Stipanom Matijevićem. On će pored gradonačelničke, od 4. prosinca, vršiti i funkciju Velikog župana.

[2] Tako je i prije 1918. godine u uredskom poslovanju gradskih vlasti važila praksa da se vodi jedan zajednički djelovodnik, u kome su upisivana sva akta, koja su razvođena po odjeljenjima, a koja su bila označavana rimskim brojkama od I. do XXIV. To je nastavljeno sve do 1932. godine, od kada svako odjeljenje dobiva svoj zaseban djelovodnik i druge pomoćne knjige, indekse, itd.

[3] Sumarnim inventarom se u arhivistici naziva obavijesno pomagalo, popis svih spremišnih jedinica (knjiga, arhivskih kutija, fascikula, svježnjeva i sl.) u fondu sa njihovim osnovnim karakteristikama. On nastaje kao rezultat poslova na sređivanju fonda.

[4] Obrađena su odjeljenja: Veliki kapetan (1919.-1931.), Ekonomsko odjeljenje (1919.-1929.), Gradski fizikat (1919.-1941.), Veliki bilježnik (1919.-1924.). Ta grupa poslova u subotičkom Arhivu se nastavlja i svake godine se obradi još po neka serija ovoga ili drugih fondova. Na analitičkom inventaru serije – Veliki bilježnik radio je Stevan Mačković, arhivski savjetnik.

[5] Analitički opisi treba da daju kratak sadržaj pojedinačnog predmeta.

[6] Takva oznaka je data uvjetno, bez upuštanja u jezikoslovnu analizu. Jasno je da se u tadašnjem korištenju prepliću srpski s hrvatskim jezikom, ali i bunjevačkim izričajem. Často se u to vrijeme govorilo i o „bunjevačko-srpskom jeziku“. Vidi opise br. 26, 34, 44, 48, 93. Tamo gdje nema naznake jezika, riječ o dokumentu pisanim, kako je navedeno, „srpskohrvatskim“ jezikom.

[7] Nije do sada utvrđena točan broj žrtava Prvoga svjetskog rata iz Subotice.

[8] Gavro /Gabor/ Čović, Andra /Andrija/ Ćakić i Remija Miljački su bili u grupi hrvatskih omladinaca koji su 10. XI. 1918. istaknuli hrvatsku trobojnicu na toranj Gradske kuće.

[9] Popis je napravljen s namjerom da se dođe do podataka koji bi se koristili u delegaciji KSHS na Konferenciji mira u Parizu. To je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila. Konferencija je otvorena 18. siječnja 1919. godine i trajala je do 21. siječnja 1920. godine s nekoliko prekida. Blaško Rajić je 14. ožujka 1919. krenuo u Pariz da bi se priključio našoj delegaciji. Tamo je već bilo izaslanstvo u kojem su od Hrvata bili Martin Matić (vođa izaslanstva), Josip Velin, Petar Pekić, Josip Vuković – Đido, Šimun Rudić i Franjo Pijuković. Oni su imali zadatak da predaju Memorandum koji je sastavio Jovan Cvijić, u kojem se tražilo da se Bajski trokut te Baranja s Mohačem pripoje novoj južnoslavenskoj državi. Argumenti za Suboticu su dobili podršku velikih sila, no za Bajski trokut nije bilo dovoljno potpore.

[10] Pajo Kujundžić (Subotica, 15. svibnja 1859. – 10. listopada 1915.) je bio bački hrvatski svećenik.

[11] Vasa Stajić (Mokrin, 10. veljače 1878. – Novi Sad 11. svibnja 1947.). Njegova burna biografija obuhvata periode službovanja u Pakracu, Pljevljima, Somboru i Subotici, petogodišnjeg zatvorskog tamnovanja, angažoranja na pokretanju časopisa Novi Srbin i Nova Vojvodina. Vasa Stajić je bio i sudionik na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1918., profesor Novosadske muške gimnazije, tajnik i predsjednik Matice srpske, sudionik narodnooslobodilačkog pokreta. U političkom životu zalagao se za očuvanje srpskog nacionalnog bića u Vojvodini i skladnost života svih naroda koji žive na ovom prostoru. U periodima povučenosti iz javnog života vrijedno se bavio spisateljskim i arhivskim radom, ostavivši najdragocjeniju obrađenu građu o Novom Sadu. U Subotici je bio profesor a zatim i direktor Gimnazije.

[12] Vidi: Stevan Mačković, Egy méhesz kérvénye (Molba jednog pčelara), Palics és környéke, 5, Subotica, svibanj 2000, str. 10.

[13] Ivan Vojnić Tunić (Subotica, 31. VII. 1898. – ?)

[14] Árpád Kosztolányi. Otac poznatog književnika Dezsőa Kostolányija (1885.-1936.). Árpád podnosi 1919. molbu za umirovljenje. HAS, F:47. XI 13/1919.

[15] Mijo Mandić (Kaćmar 12. IX. 1857. – Subotica 1. I. 1945.), bunjevački domoljub, učitelj i školski nadzornik, urednik Nevena, javni djelatnik.

[16] Ernő Lányi (Budimpešta, 19. VII. 1861. – Subotica, 13. III. 1923.) učitelj, dirigent, skladatelj, osnivač subotičke filharmonije.

[17] Vidi: Milan Dubajić, Radnički pokret u Subotici od kraja 1918. do 1921. godine, Subotica, .1968., str. 44-53. Kongres je ipak uspješno održan, u Velikoj vijećnici Gradske kuće.

[18] Blaško Mesaroš (2. II. 1887. – ?, 1939.) je zavšio teologiju, radio je i kao gradski službenik-pisar te knjižničar. Izvršio je samoubojstvo.

[19] O predškolstvu vidi: Nastanak i razvoj predškolstva u Subotici, PU Naša radost, Subotica, 2004.

[20] Pál Vadász (Sakcs, županija Tolna, 5. XII. 1874. – ?). Od roditelja Židova, otac Albert Weiss, mati Roza Schwarcenberg. Inženjer od 1908. nastanjen u Subotici.

[21] Henrik Braun, Židov, novinar, izdavač. Napisao prigodno djelo za svečano otvorenje Gradske kuće – Braun Henrik, A városháza, Szabadka 1912.

[22] Aleksandar Mikić (Opovo, ?, 1882. – ?), Hrvat po nacionalnosti, školski nadzornik. Otac Jovana Mikića Spartaka.

[23] Marko Protić (Tovariševo, ?, 1882. – Subotica, ?, 1933.), pravoslavni svećenik. Napisao djelo Zlatni dani Subotice od oslobođenja 13. novembra 1918 do potpisa mira 4. juna 1920., Subotica, 1930. Život završava samoubistvom.

[24] Ivan Sarić (Subotica, 27. lipnja 1876. – Subotica, 23. kolovoza 1966.) zrakoplovac, sportaš, automobilist, biciklist, motociklist. Posebice je poznat po svojoj pionirskoj ulozi u zrakoplovstvu.

[25] Dr. Ivo Milić (Kastva 28. VI. 1881.- Zagreb, ?, 1958.). Bio je i načelnik Okružnog suda, a zatim profesor na subotičkom Pravnom fakultetu.

[26] Andro Milić, učenik Gimnazije je preminuo 21. XI. 1922.

[27] István Iványi, do 1867. Ivánovszki, (Lugoš, Rumunjska, 17. XII. 1917. – Subotica, 17. VII. 1917.), historičar, knjižničar, profesor gimnazije, pisac povijesti Subotice (Szabadka szabad királyi város története I.-II., Szabadka 1886, 1892.)

[28] Riječ je o tzv. Zelićevom puču. vidi: Milan Dubajić, Radnički pokret u Subotici od kraja 1918.  do 1921. godine, Subotica, 1968., str. 82-98.

[29] Kosta Petrović (Klanjec, ? 1891.- Subotica, ?), arhitekt, glavni gradski inženjer, slobodni zidar.

[30] Oton Tomandl (Brčko, 11. IV. 1890 – Subotica, ?, 1982.), od 1936. je promjenio prezime u Tomanić, građevinski inženjer.

[31] Josip Zelić (Subotica, ?, 1898. – ?, ?, 1921.) je ostao upamćen po sudjelovanju u pokušaju pruzimanja vlasti oružanom pubunom travnja 1920.

Advertisements

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: