Staniša Neorčić (1868-1926)

Staniša Neorčić, 1868-1926

prepis iz Bunjevačkih novina od (br. 18) od 30.4.1926.
„Posle ujedinjenja, kada je nastupilo vreme za političko opredeljivanje, pokojni Staniša Neorčić stavio se na čelo za akciju, da se Bunjevci opredele za onu političku orijentaciju, koja ukazuje da se stvori stranka sa braćom Srbima zajednički, kao što je bilo u vreme Mađara. Ova akcije je stvorila Zemljodilska kasina, među čijim osnivačima je bio jedan od najjačih stubova pokojni Staniša Neorčić.“

a WIKIPEDIA kaže:https://hr.wikipedia.org/wiki/Stani%C5%A1a_Neor%C4%8Di%C4%87

Staniša Neorčić

Staniša Neorčić je bačkihrvatski književnik. Pisao je prigodne pučke pjesme.

Nazočio je osnivačkoj skupštini stranke koju je osnovao Beno Sudarević 13. lipnja 1906., uoči samih izbora. Nazočio je zajedno s bilježnikom Fabijanom Malagurskim, kojeg su zamolili neka im bude odvjetnik, Vranju Sudarevića kojeg su zamolili neka bude predsjednik, a sudjelovanje u novoj stranci ponudili su osim to dvoje, odvjetnički pisari Stipan Matijević i Josip Vojnić Hajdukov. Osnivačkoj su sjednici još nazočili Pajo Kulundžić, Andrija Pletikosić i drugi. [1]

Svojim djelima je ušao u antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

 

a HRVATSKA RIJEČ kaže:http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A657/Stanisa-Neorcic:-RODU/

Staniša Neorčić: RODU

20.02.2004 00:00, Rubrika: Kultura, Broj: 55
Iz antologije poezije Bunjevačkih Hrvata Geze Kikića

Stupaj naprid, mili rode!
Drž se knjige i slobode
Da i na nas sunce sine,
Da nestane pomrčine.
Što je naše nek nam milo
Kao što je majki bilo
Kad nas mlikom odgojila
I Bunjevcem porodila.
Budmo složni dok nas traje!
Tako ćemo dostić raja
Ako ćemo ljubit svoje,
A poštivat tuđe što je.
Dakle, složno draga braćo,
Dok je nas i našeg traga,
Ljubav nek nam bude žarka
Jer nas rodi slavna majk
Staniša Neorčić je rođen 1868., a preminuo 1926. godine. Bio je podrijetlom iz siromašne subotičke obitelji iz Gata, a nakon svršene pučke škole izučio je brijački zanat, kojim se bavio sve dok nije postao član uprave Pučke gazdačke banke i bankarski činovnik. Vrsni orator, Neorčić je taj dar obilato koristio u manifestiranju svoga domoljublja i političkog angažmana. Usprkos političkoj bliskosti s istomišljenicima mađarske buržoazije i peštanske vlade u sputavanju političkih težnji hrvatskog pučanstva u Subotici i okolici, Neorčić je svojim osobnim radom i umješnim političkim govorima stekao nemalu popularnost i povjerenje građanstva. Kao talentirani pučki pjesnik (na tragu prvog takve vrste u našem korpusu – Šime Ivića) zadobio je naklonost predstavnika vlasti, ali je te pogodnosti koristio za poboljšavanje egzistencijalnih uvjeta mnogih bunjevačkih Hrvata. Posebice se isticao u pjesmama socijalnoga naboja (»Poslidnja utiha sidoga radnika«, primjerice).

a BUNJEVCI kažedu: http://www.bunjevci.net/knjizevnost/11

Staniša Neorčić

Rođen je 1868. godine na periferiji Subotice – Gatu. Umro je u Subotici 1926. godine. Rodom je iz skromne građanske porodice. Završijo je osnovnu škulu, da bi kasnije očo na zanat za berbera. No, ovim se nije bavijo dugo. Kad je otvoren prvi bankarski zavod u Subotici, on prilazi na misto bankarskog činovnika.
Bijo je izrazito dobar govornik, što je obilato koristijo u političkoj borbi za bunjevačkog gradonačelnika Lazu Mamužića. Što ga je jasno svrstalo na stranu mađarske buržoazije, prije svega u sputavanju ideja nacijonalnog bunjevačkog priporoda, ko i političke borbe za ostvarivanje svoji prava. Ko vešt političar, prije manipulator masa, Neorčić nije navuko mržnju naroda na se. Čak suprotno, svit ga je cinijo i volijo.Uživo je punu naklonost garadonačelnika, a pogodnosti tim stečene, koristijo je uda bi pomogo mnogim bunjevacima.
Piso je poeziju i bijo je saradnik skoro svi novina u Subotici. Ai i unatoč tom nije objavljena ni jedna njegova posebna zbirka.
Piso je lirske i epske pisme, inspirisane narodnim rodoljubljem, socijalnom borbom protiv izrabljivanja nadničara: Poslidnja utiha sidog radnika. Piso je i satirične pisme: Pokalde, Jel te nane?

i još malo literature o Staniši:  file:///C:/Users/DIR20130305/Downloads/8_Skenderovic_CSP_2012_1.pdf

ROBERT SKENDEROVIĆ,  Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća

Advertisements

O felis catus
35 godina tragam za mrvicom istine u proslosti, ali je nisam nasao jos.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: