dr KATANEC MIHOVIL

Katanec, Mihovil (Zagreb 26. IX. 1893. – 25. III. 1973.) odvjetnik, zborovođa, javni djelatnik.  Diplomirao je a zatim i doktorirao 1918. godine na Pravnom fakultetu  Zagrebu. Bio je pristaša Radićeve stranke što ga je na neki način i usmjerilo da životni put veže za ove krajeve gdje je hrvatske autohtone inteligencije bilo malo, a gdje je pretila opasnost odnarođivanja. Tako se on s kraja 1919. doseljava u Suboticu. Sa bunjevačko-hrvatskom Suboticom i subotičanima brzo se saživio.  Uposlio se kao odvjetnički pripravnik u odvjetničkoj kancelariji Stipana Tunića. Za suprugu je 1923. uzeo  Bunjevku Janju Bogešić, vjenačao ih je Lajčo Budanović. Stanovali su  na adresi P. Dobanovačkog 13. Odmah po dolasku vrlo poletno uključio se u rad među bačkim Hrvatima. Bio je utemeljiteljem Prosvjetnog društva Neven (1920.) kao i Hrvatskog  pjevačkog  društva  Neven  (1925.) gdje je bio zborovođa, Hrvatske kulturne zajednice (1936.), Seljačke čitaonice u Tavankutu, urednik Nevena 1930-1932. Angažiran je bio povodom proslave 14.-16. VIII. 1936. obljetnice doselidbe veće skupine Hrvata u Bačku.  Na planu političkog djelovanja isprva je radio  kao tajnik Bunjevačko – šokačke stranke, zatim i kao potpredsjednik subotičkog ogranka HSS-a.  Bio je član subotičkog kluba novinara od njegovog osnutka 1929. godine. Pisao je za Seljačku slogu, Subotičke novine, a od  1935. do 1944. i za časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata Klasje naših ravni. Drugi svjetski rat ga zatiče u Beogradu gdje je bio mobiliziran. Uspijeva da nakon kapitulacije dođe do Zagreba i kao osvjedočeni HSS-ovac dobiva visoku funkciju u ministrstvu prosvjete koju obavlja do do 1944. godine. Nakon rata i povratka u Suboticu biva u dva navrata, 1946. i 1947.  hapšen, ali ne i osuđivan. Ipak biva izoliran, ne može se uposliti ili raditi kao odvjetnik. U 1959. godini napušta Suboticu slijedeći svoju djecu koja su studirala u Zagrebu.

Izvori: Povijesni arhiv Subotica, F:47. II 2924/939; IV 2521/941

Djela: Hrvati Bačke i Baranje u svietlu brojitbe, Klasje naših ravni, Zagreb, 1943., br. 1, 117-120.

Lit: Tomislav Žigmanov, Djelanost dr. Mihovila Kataneca i Mateja Jankača, Klasje naših ravni, 1999, br. 1, str. 76-77.